Cijeli sustav Hrvatske obrtničke komore je kroz informiranje i edukaciju, kao i pojedinačno savjetovanje, kontinuirano upoznavao obrtnike s koracima koje trebaju poduzeti u cilju pravilne konverzije kune u euro. Uslijedio je i poziv poduzetnicima koji su eventualno iz neznanja zaokružili cijene na cent, dva više da isto isprave i tako izbjegnu moguće sankcije.

Međutim, poduzetnici moraju poštivati i pravila tržišnog poslovanja koja su neumoljiva te primjenom kojih donose odluke o povećanju (ili smanjenju cijena). Svaki obrtnik ravnajući se prema okolnostima u kojima posluje, odnosno povećanju ili smanjenju ulaznih troškova, pojedinačno donosi odluku o korekciji cijena.

Na temelju sve većeg broja informacija i zahtjeva obrtnika koji su dobili rješenja o prekršaju i izrečenim kaznama, Hrvatska obrtnička komora i dalje će svojim članovima pružati sve relevantne informacije i savjete u suradnji s područnim obrtničkim komorama po županijama i udruženjima obrtnika. Zbog ozbiljnosti situacije i postupanja sukladno zakonu, organizirat će se odvjetnička pravna pomoć obrtnicima u sastavljanju prigovora na izrečene kazne.

Pozivamo stoga obrtnike koji su zaprimili rješenja da se jave najbližem udruženju obrtnika ili područnoj obrtničkoj komori i dostave rješenje o kazni te inspekcijski zapisnik radi davanja punomoći za sastavljanje prigovora. Kontakti svih područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika nalaze se na interaktivnoj karti web stranice Hrvatske obrtničke komore.

Sve dodatne informacije o tijeku ove aktivnosti molimo pratiti na www.hok.hr. Za sva pitanja se možete obratiti na email adresu euro@hok.hr.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu, s početkom primjene od 1. siječnja 2023.,  usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U daljnjem tekstu, izdvojiti će se one izmjene i dopune, najvažnije za poslovanje obrtnika:

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa, a čiji prestanak mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlogom, odnosno potreba za obavljanjem posla je privremena. Objektivnim razlogom se smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje nije duže od tri godine. Uzastopno sklopljeni ugovori su oni ugovori o radu  koji nemaju prekid između jednog i drugog ugovora ili su sklopljeni u periodu koji nije duži od tri mjeseca.

Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije, ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac može, za posao koji se obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.  Takvim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje (npr. poslovi u djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma). Ugovor za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.  

Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to:

1. da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije uz obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
2. da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla. Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Ugovor o radu na određeno za vrijeme stalne sezonske poslove mora sadržavati dodatne podatke o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana te podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Dodatan rad radnika

Radnik koji je zaposlen i  radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca. 

Radnik je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem dužan obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, a matični poslodavac može zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući način će se primijeniti odredbe Zakona kojim se određuje zakonska zabrana natjecanja. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati podatke iz članka 15. st. 1. Zakona, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je ovim Zakonom dozvoljen.

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, ali može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust. U navedenom slučaju, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja. Probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje 1 tjedan. Ako su radnik i poslodavac tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik ostvaruje pravo na otkazni rok te pravo na otpremninu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjereno na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Radnik poslije svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije. O namjeri davanja krvi radnik je dužan obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana unaprijed.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Prestanak ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe, smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta, prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, danom dostave obavijesti poslodavcu pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, otkazom, odlukom nadležnog suda. Ako ugovor o radu nije prestao u postupku likvidacije ili prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima, ugovor o radu prestaje najkasnije brisanjem društva iz sudskog registra.

Otkazni rok

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

Otkazni rok ne teče za vrijeme: trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.

Otpremnina

Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.

Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Navedenim smo obuhvatili najvažnije izmjene koje utječu na radne odnose u obrtima, no treba imati na umu da se Zakon o radu izmijenio i dopunio i u drugim dijelovima, stoga pri ostvarivanju prava i obveza iz radnih odnosa budite oprezni, a u slučaju nedoumica obratite se Savjetodavnoj službi HOK-a na e-mail: savjetodavna-sluzba@hok.hr.

Od 1. siječnja 2023. nacionalna valuta plaćanja u Republici Hrvatskoj je Euro. Cijene usluga i proizvoda obavezni ste dvojno iskazivati (u kunama i eurima) cijelu 2023. godinu. Uputa za postupanje kod prelaska na Euro je uputa na web stranici www.euro.hr  sa svim informacijama za konverziju.

Podsjećamo: preračunavanje se izvršava primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije (1 EUR =7,53450 HRK), sa svih pet decimala. Dobiveni iznos zatim se zaokružuje nadvije decimale tako da se primjenjuje matematičko pravilo zaokruživanja:

• ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
• ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Nepoštivanje propisanog načina preračunavanja i zaokruživanja je kažnjivo kao prekršaj. Kod samog preračunavanja cijenu koja se naplaćuje potrošaču ne smije se zaokruživati ni naviše, ali ni naniže.

Poslovni subjekti mogu i moći će sniziti cijenu koju naplaćuju potrošaču, tj. nakon preračunavanja iz kune u euro cijenu u euru zaokružiti naniže. Primjerice, proizvod koji je do dana uvođenja eura imao cijenu 20,00 kuna (2,65 eura), od 1. siječnja 2023. godine trebao bi zadržati istu cijenu od 2,65 eura (20,00kuna), ali možete ga sniziti tako da ima cijenu 2,60 eura (19,59 kuna).
Međutim zabranjeno je zaokruživanje naviše. To je suprotno pravilima zaokruživanja i protivno je zakonskim načelima, a osobito načelu zaštite potrošača prema kojem potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju zbog toga što je Euro uveden kao službena valuta, kao i načela neopravdanog povećanja cijena koje znači kako se pri uvođenju eura ne smiju povećati cijene robe ili usluge bez opravdanog razloga.

Važno je za istaknuti da poslovnim subjektima nije zabranjeno podizati cijene proizvoda i usluga ako za podizanje cijena imaju opravdani razlog. Ali, samo uvođenje eura nikako ne smije biti, niti je opravdani razlog za povećanje cijena, ni minimalno.

Zaključak Vlade od 5.01.2023. nalaže svim sudionicima na tržištu da isprave greške ukoliko su one nastale prilikom konverzije ili nepropisnog zaokruživanja (na više). Također, nalaže poslovnim subjektima da vrate cijene na one koje su vrijedile 31.12.2022 ukoliko za njihovo povećanje s 31.12 na 1.1. ne postoji opravdan razlog.

Opravdani razlozi za povećanje cijena nisu definirani propisima. Oni mogu biti povećanje ulaznih cijena sirovina, ali i najma, održavanja, plaća i sl. za koje postoji adekvatan dokaz i koji su prethodili (opravdanom) povećanju cijena, što se procjenjuje za svakog obrtnika pojedinačno, prema njegovim konkretnim uvjetima i troškovima. Kod promjene cijena, trgovci koji se bave prodajom na malo moraju popisati svu robu za koju se mijenja cijena te sastaviti zapisnik o promjeni cijena.

Zaključno, apeliramo na sve obrtnike da postupe u skladu s pozitivnim propisima RH te se pridržavaju Zaključka Vlade i prilagode cijene u eurima u skladu s cijenama od 31.12.2022. ako su ih podigli bez opravdanog razloga.

Hrvatska obrtnička komora i dalje će svojim članovima pružati sve relevantne informacije kako bismo Vam olakšali proces prilagodbe pri uvođenja eura. Sva pitanja oko uvođenje nove valute možete postaviti na mail adresu euro@hok.hr

 

Podsjećamo da su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a sada najkasnije do 16. siječnja 2023. godine, dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku za 2022. godinu na Obrascu PO-SD.

Ako je obrtnik tijekom godine obavljao zajedničku djelatnost obrta, obvezan je kao nositelj zajedničke djelatnosti također do 16. siječanja 2023. dostaviti Obrazac PO-SD-Z, ali i obrazac PO-SD kao i svaki supoduzetnik u tom zajedničkom obrtu. U tom slučaju, u Obrascu PO-SD, nositelj i supoduzetnik iskazat će samo svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, te time podmiriti i samo udio u paušalnom porezu na dohodak, sukladno zahtjevu Hrvatske obrtničke komore.

Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ u svrhu oporezivanja porezom na dohodak vodi samo evidenciju o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik može zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.

Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za samozapošljavanje, ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.

Razlika manje uplaćenog paušalnog  poreza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.

PO-SD i PO-SD-Z obrasci ispunjavaju se i predaju u valuti kuna.

U prilogu – Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z

https://www.hok.hr/sites/default/files/article-docs/2023-01/HOK%20OBRA%C4%8CUN%202022%20-%20POSDZ%20POSD%20obrasci.xlsx

Obrtnici su se dobro pripremili za proces konverzije kune u euro kao službene valute Republike Hrvatske. Cijeli sustav Hrvatske obrtničke komore je kroz informiranje i edukaciju, kao i pojedinačno savjetovanje, kontinuirano upoznavao obrtnike s koracima koje trebaju poduzeti.

Najsloženije je razdoblje od dva tjedna dvojnog optjecaja tijekom kojeg su svi obrti koji posluju s gotovinom dodatno preuzeli i ulogu mjenjačnica, a potrošačima je komplicirano koristiti i preračunavati iznose u dvjema valutama te se naviknuti na korištenje novih kovanica.

Svi zajedno moramo biti strpljivi i imati razumijevanja, a eventualna nesnalaženja pomoći razjasniti, poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.  „U pogledu preračunavanja i dvojnog iskazivanja cijena pravila su jasna i moraju se poštovati i sigurni smo da je većina obrtnika tako i postupila. Ako je kod pojedinih obrtnika došlo do povećanja cijena to je iz opravdanih razloga, zbog povećanih troškova, a nije posljedica konverzije kune u euro“, napominje Kratohvil.  

Također, Hrvatska obrtnička komora podržava apel Vlade RH i pozivamo poduzetnike koji su eventualno iz neznanja zaokružili cijene na cent, dva više da isto isprave i tako izbjegnu moguće sankcije.

Hrvatska obrtnička komora cijeni dosad poduzete mjere Vlade RH za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, ali pravila tržišnog poslovanja su neumoljiva pa se povećanje cijena uslijed stalnog povećanja ulaznih troškova ne može ni izbjeći ni zanemariti, a ovisi o okolnostima poslovanja svakog obrtnika pojedinačno. Eventualna poskupljenja produkt su povećanja troškova poslovanja, primjerice povećane osnovice minimalne plaće što je utjecalo na obvezu svih poslodavaca, a pogotovo na ugostiteljstvo i graditeljstvo. Osim povećanja minimalne plaće za radnike, s 01.01.2023. na snagu je stupila i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja za 2023. godinu što znači nove, veće troškove za sve obrtnike.

Hrvatska obrtnička komora i dalje će svojim članovima  pružati sve relevantne informacije kako bismo im olakšali proces prilagodbe poslovanja u procesu uvođenja eura. Sva pitanja oko uvođenje nove valute mogu postaviti na mail adresu euro@hok.hr.

Hrvatska obrtnička komora, za projekt Erasmus+ Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET, broj projekta: 2022-1-HR01-KA220-VET-000086943, prikuplja ponude za izradu web stranice projekta.

Opis predmeta nabave

Izrada web stranice projekta Erasmus+ Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET što uključuje:
–    instalaciju WordPressa i vezanih alata,
–    prilagodbu WordPress teme po želji Naručitelja, u skladu s vizualnim identitetom kojeg osigurava Naručitelj,
–    punjenje stranice postojećim sadržajem,
–    testiranje funkcionalnosti stranice,
–    prebacivanje projekta s testnog na produkcijski poslužitelj i puštanje u rad,
–    održavanje web stranice u trajanju od 33 mjeseca,
–    SEO optimizaciju i analitiku web stranice,
–    konzultacije i korisničku podršku.

Količina: 1 komad

NAPOMENA: Ponuda treba sadržavati sve navedene elemente. Nepotpune ponude neće se razmatrati.

Datum dostave ponude: 16.1.2023.

–    u zatvorenim kuvertama s naznakom:
NE OTVARATI – PONUDA ZA IZRADU WEB STRANICE za projekt Erasmus+ Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET, broj projekta: 2022-1-HR01-KA220-VET-000086943

Adresa na koju se šalju ponude:
Hrvatska obrtnička komora, p.p.166, 10000 Zagreb

Ponude ste u mogućnosti dostaviti u zadanom roku:
–    osobno u Hrvatsku obrtničku komoru do naznačenog datuma dostave ponude
–    putem redovne pošte, a datum zaprimanje ponude u poslovnici Hrvatske pošte ne može biti nakon isteka naznačenog datuma dostave ponude.

Ponude koje su nepotpune ili su stigle nakon naznačenog datuma dostave neće se razmatrati.

Mjesto isporuke:
Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/II, 10000 Zagreb

Opći uvjeti natječaja:
–    cijena ponude za uslugu nudi se kao u maloprodaji s posebno iskazanim PDV-om
–    cijena navedena u ponudi mora biti ovjerena potpisom i pečatom ponuđača
–    u ponudi mora biti jasno naznačen rok plaćanja, rok isporuke i način dostave
–    rok valjanosti ponude je 60 dana.

Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/II, 10000 Zagreb, nije obveznik Zakona o javnoj nabavi.

Za dodatne informacije o projektu obratite se na:

Zoran Varga
Tel: 01/4806 657
e-mail: zoran.varga@hok.hr i hok@hok.hr

Za dodatne informacije o natječaju obratite se na:

Zrinka Debeljak
Tel: 01/ 4806 666 ili 01/ 4806 651
e-mail: zrinka.debeljak@hok.hr i hok@hok.hr

poveznica

https://www.hok.hr/sites/default/files/article-docs/2023-01/Natje%C4%8Daj%20-%20izrada%20web%20stranice%20-%20Joint%20Mentorship%20-%202022-01-09.pdf